POLET JE KRIV ZA SVE [PRVI DIO]

ALEKSIĆ GRADIMIR, urednik, vjerojatno jedini Beograđanin koji je zbog Poleta«* došao živjeti u Zagreb. Iako je u njegovo doba, drugi dio osamdesetih, a osobito period kad dolazi u Zagreb, čitanost Poleta podjednaka i u Beogradu, malo je kome izvan Zagreba palo napamet da dođe u Savsku 5 i tamo sudjeluju u stvaranju povijesti Ostao je. i nakon povratka u Beograd, dragocjen suradnik, kolumnist. Working class heroe, kako se volio nazivati, postao je heroj zagrebačkoga omladinskog novinarstva u Beogradu i utemeljitelj beogradske underground novinarske prakse u Zagrebu Danas je zaposlen na FESTu.

BABIĆ JASNA, urednica, jedna od najproduktivnijih reporterki u povijesti POLETA Započinje vrlo rano. sredinom sedam desetih, ali se vremenom gubi njen trag, da bi se trijumfalno vratila 1986 godine. Bila je jedna od žena koje su znale iskoristiti POLETOVU tradicionalno liberalnu poziciju prema feminističkoj falangi Pisala je u rubrici 'društvo', koju je kasnije i uređivala. Njene su joj reportaže osigurale mjesto reportera u tjedniku DANAS, u doba najsnažnijeg tržišnoga prodora tog tjednika.

BABUN MLADEN, glavni i odgovorni urednik, najkontroverzniji gliod u povijesti novine. U vezi s njegovim urednikovanjem i danas se prepričavaju bajke, od onih da je napuhavao nakladu (što su radili i ostali gliodi) do nikad dokazane izravne veze sa dr. Stipom Šuvarom. Ipak, njegovo vrijeme karakterizira najveći medijski odjek koji je POLET ikada imao, najveći broj profesionalaca koji su ga ikad proizvodni, najveći broj polemika u novim, najveći financijski dug koji je ijedan gliod ostavio iza sebe, najtješnja suradnja s Omladinskim rukovodstvom Babun je želio da njegov POLET zauvijek ostavi etiketu omladinskog tjednika i krene u boj s velikima. Danas radi kao urednik u IZBOR-u.

BAKALOVIĆ RENÉ, reporter, dugogodišnji vrlo pouzdani tekstopisac. Najveću slavu sliče u doba kada POLET proizvodi dvojac Pavić-Kuljiš. Prvi tekst objavio je već u POLETU broj 18, o odnosu crkve prema mladima. Njegov radikalni boljševički duh iz ranih dana uzmakao je pred suptilnom denuncijacijom posvemašnje krize u nas gastronomskim ogledima. Paradoksalno, svoje mjesto u 'Vjesnikovoj’ kući, danas je reporter u redakciji DANASA, izborio je intervjuom s nogometnim trenerom Ivićem, i danas je taj tekst paradigma uspješnoga sportskog intervjua.

BAŠIĆ MATE, urednik, čovjek koji dokazuje neiscrpnost POLET-ova deska I zaista, možda najkvalitetniji Vjesnikovi’ urednici prošli su POLETOVU desk-školu Bašićeva karijera započinje u redakciji Mladena Babuna i njegov se novinarski nerv disciplinira u željeznoj atmosferi te redakcije Ostat će upamćen po svojim reportima, s uzbudljivih sjednica Saveza književnika Jugoslavije u doba polemičkih sudara Bulatovića i ostatka Juge. Jedno vrijeme u nemilosti novoga omladinskog rukovodstva, što je lajtmotiv mnogih rukovodstava; POLETU će ostaviti predložak reduciranog hektičnog deska.

BIŠČEVIĆ HIDAJET, kolumnist, o njemu će mnogo više pisati u Vjesnikovoj monografiji. Valja zabilježiti da je svojim pisanjem, možda i ne hoteći, formirao jednu kasniju generaciju vrlo plodnih vanjskopolitičkih novinara u POLETU. Danas je novinar u dnevniku VJESNIK.

BARBIERI VELJKO, čovjek kojemu smo vjerovali i imali kao etalon profesionalizma.

BOROVIĆ LJUBO, urednik, tihi desk. U POLET dolazi iz Studentskog lista, nastavljajući tradiciju neprekidne izmjeno novinara u te dvije redakcije. Još je u jednom potvrdio tradiciju: prelasci u drugu redakciju značili su radikalni raskid i odricanje od prijašnje. Nije dugo trajao u omladinskim novinama. Relativno brzo odlazi u rodni kraj i tamo prakticira iskustva iz POLETA.

BOŠKOVIĆ RATKO, glavni i odgovorni urednik, iz majstorske radionice Pavić - Kuljiš Ostat će zabilježen kao jedan od glioda koji je najkraće držao svoj mandat Bio je šef novina kratko ali žestoko. Tko se još i danas ne sjeća frke s demonstracijama ispred diska Big Ben, sukoba šminkera i hašomana, započetog na stranicama POLETA. Bila je to jedna od najvještijih medijskih manipulacija u povijesti omladinskoga novinarstva. Njegovo vrijeme karakterizira sukob rukovodstva CDD-a i omladinskog vrha. POLETU je ostavio hipoteku konfliktne redakcije i posrnulo tiraže, ali možda najveće povjerenje čitatelja u svoje novine, i, zasigurno, najtopliji odnos čitatelja prema mediju u povijesti ovog tjednika.

BREŠKOVIĆ JADRAN, reporter, u dva se navrata vraćao redakciji. Pomalo povučen, u svojim tekstovima o glazbi ni najmanje nije iskazivao isti stupanj introvertiranosti. Manjak novinarske agresivnosti nadoknađivao je ustrajnim radom za pisaćim strojem. Sudjelovao je u herojskim vremenima omladinskog novinarstva, kada je na Trgu Republike u Zagrebu bio središte (op. Brešković) novinarskoga projekta kako se ponašaju građani prema neočekivanom ispadu mladica u sumnjivom stanju. Dospio je slikom na naslovnu stranicu POLETA koji je uzdrmao malograđanski Zagreb. Njegov nemirni, preiznijansirani duh nije izdržao utrku s ostalima. Danas ga više nema među nama, ostavio nam je potpuno predanje cilju.

BRIŠKI MAJA, urednica, u kratkom razdoblju uređivala je likovnu rubriku POLETA. I taj period karakterizira potpuna raskid s gotovo cijelom dotadašnjim POLETOVIM likovno-kritičarskim nasljeđem, ona je inzistirala na svojem stilu i »»svojim ljudima-Resila ju je beskompromisnost i tvrdi stav koji je pomogao da se, usprkos dvojbama, promovira nova skupina mladih likovnjaka Njen koncept ostao je nedorečen i nezaokružen.

BALTIĆ MILUTIN se samo jednom pojavio na stranicama POLETA, ali njegov utjecaj na sudbinu jedne generacije novinara bio je dalekosežan. Bio je nikad dokazanim uzrokom Franičevićeva odlaska i ta ga je redakcija, po vlastitom priznanju, smatrala pričljivim čamdžijom za svijet bivših.

BREGOVIĆ GORAN jedan od dva najeksploatiranija rockera u POLETU. Bio je prijatelj redakcije je u doba svoje najveće slave i nije se sramio dio podijeliti s veseljacima iz POLETA.

BUDIŠA EDO, reporter, književnik s novinarskom rukom. Pisao je briljantne kazališne recenzije i podjednako zanimljive priče. Novinama je ostavio upitnost nad smislom ‘takvoga socijalnog angažmana. I on je poput Breškovića nervozno i prerano zatvorio krug

BURČAR NENAD aka KUKI, urednik, rodonačelnik humora apsurda u jugoslavenska medijima. Socijalni i kulturni cinik, u najdoslovnijem smislu tih sintagmi, izbezumljivao je čitatelje svojim dalekim prikrivenim asocijacijama u kolažima koje je slagao više sezona. Ostavo je novinama zahtjev za intelektualnijim angažmanom njene publike.

CVITAN VLADIMIR, reporter ’ najvjerojatnije će se iznenadit kad sazna da je ne samo svoj prvi tekst objavio već u 17. broju POLETA već da je to to tekst o jugoslavenskoj turneji Bijelog dugmeta. Cvitan je nadahnuto i oduševljeno pisao o njihovu na stupu u Rijeci. Proći će nešto godina dok se ne počne sistematično pojavljivati u listu, došavši na studij u Zagreb. Njegovi kasniji lucidni, lagano ironizirajući, tekstovi o kazalištu, estradi i filmu nisu imali ama baš ništa zajedničkoga s prvim radovima. Cvitan je redakciji ostavio šarm i cinizam tenzerijanskoga stila. Danas je Cvitan reporter u redakciji magazina START.

ČONDIĆ JOZO, direktor, legendarni šef CDD-a iz njegovih najunosnijih dana Čondićev posao nije bio samo da zaštiti redakciju od nepotrebnih suvišnih napada iz Strukture, on je s redakcijama sudjelovao u kreiranju, doduše ne svakoga pojedinog broja, novina. Istinski se radovao svakoj uvaljotini koje su redakcije znale napravih. POLETU je ostavio kontinuitet i uvijek isplaćene honorare. Danas je direktor izdavačkoga poduzeća 'Sportska štampa'.

ČEGEC BRANKO, urednik, još jedan iz mnogoljudne skupine mladih pisaca koji su se afirmirali na stranicama POLETA. Čegec je uz to uspio utemeljiti novi pristup književnoj recenziji, ali važnije od svega je da je promovirajući sebe pomogao promociju brojne skupine mladih pisaca koji zahvaljujući tome već imaju prva ukoričena izdanja. Danas je urednik književnoga časopisa 'Quorum'.

DAG STRPIĆ, direktor, čija uloga u povijesti POLETA nikada neće biti dovoljno istražena. Dag je direktor koji ¡e pomogao pokretanje onoga što danas raspoznajemo kao POLET i ‘poletovština'! Ima li veće zasluge u nečijemu medijskom životu do utemeljenja tjednika koji doživi svoje 400. izdanje? Dag je danas predavač na Fakultetu politički znanosti i glavni i odgovorni urednik 'Naših tema'.

DEVLIĆ RADOVAN, strip-crtač i ilustrator, pripada 'Novom kvadratu', njegovom produktivnijem dijelu. Nastupao je kao samotnjak i osobenjak. POLETU je ostavio nikad prežaljene 'Huljice' » minuciozne socijalne karikature na jednoj tabli.

DOROGHY IVAN aka ROG, grafički urednik, bio je ne samo utemeljitelj sasvim osobenoga grafičkog pristupa novinama koji, nota bene, i danas traje, već će u povijest POLETA ući kao čovjek koji je u kući koja izdaje POLET obavljao sve funkcije od direktora, preko šefa Partije i sindikata do grafičkog urednika. Doroghy je POLETU uvijek davao novu svježinu, no više od svega u POLETU će ga se pamtit po neprekidnoj grafičkoj edukaciji generacija novinara.

DRAKULIĆ SLAVENKA, reporterka, još jedna osoba iz skupine pokretača novoga utemeljitelja. Drakulićka je otvorila brešu feminizmu u omladinskim medijima i svojim je agresivnim ženskim pismom krčila put generacijama djevojaka koje će kao prirodno zahtijevati svojo pravo na uredničke i reporterske funkcije. To pravo za njih je izborila svojim ranim feminističkim ispadima upravo ona. Slavenka je u POLETU pomogla da se stvori muška feministička jezgra i da se kao luč prenosi duh spolne tolerancije kroz sve generacije uredništava. Danas je reporter u tjedniku DANAS.

DUĆAK DANILO aka GUSTAV BAJC, fotograf, pomagao je da se osmisli nov« grafički senzibilitet u POLETU. Utjecao je da se promijeni i odnos prema fotografiji. Izjednačenje, ne samo u smislu prostora na stranici , značenja fotografije i teksta tekovina je koja se, između ostaloga, ima pripisah Gustavu Bajcu.

DURAS MLADENKA, direktorica, ostat će upamćena po dva krupna događaja koja su zbila za njena mandata; POLET je postao dvotjednik i ostvario je najveće gubitke u povijest' izlaženja.

DVORŽAK GORAN, lay out, najmlađi suradnik grafičke redakcije u povijesti lista. Došavši u novine kao osnovnoškolac da provjeri svoja znanja koja je stekao zarana čitajući sav omladinski tisak koji mu je dolazio u ruke. Fascinirao je sve »konjskom memorijom pamteći događaje koje su zaboravili i oni koji su ih inicirali, i golemom željom za učenjem. Redakcijski Mali, u nekoliko sastava, bio je potvrda uzrečice da nesreća nikad no dolazi sama, ona se priziva. POLETU je značio uvijek nasušnu svježu krv.

FIGENWAID PREDRAG, urednik, stalno korak do mjesta glavnog i odgovornog urednika, ali sapet vlastitom prirodom i uvijek nesretnim spletom okolnosti - nikad realiziran. Bio je urednik najlucidnije i najduhovitije uređivano rubrike pisama u povijesti POLETA. Figenwald je kroz nekoliko godina upravo tom rubrikom osiguravao listu neprestani pressing na čitatelje, ali i inicirao brojne medijske podvale i vrhunske manipulacije. Vjerojatno je malo poznalo da je svoj prvi tekst objavio u 44. broju POLETA i to u suradnji sa Srđanom Španovićem. Tekst je bio u sukobu SSO-a i partijske organizacije u Građevinskom školskom centru. POLETU je ostavio, nikad dovoljni, cinizam i distancu prema, zaista svemu čime se novine bave.

FISCHER SLAVEN, urednik, bio je prvi zamjenik glavnoga i odgovornog urednika u POLETU.

FRANIĆEVIĆ ZORAN, glavni i odgovorni urednik, za svoje je vlasti napravio nekoliko brojeva koji se mogu nazvati mile stones POLETA. Sjetimo se broja izdanoga na dan Titove smrti, veličanstveno medijske podvale zvane Šarović i naravno, novogodišnjega broja 1981. godine s eksplicitnim fotografijama seksualne igre znamenitih kulturnih radnica. To će svakako biti upamćeni, incidenti (?) Franičevićeva razdoblja. Bila je to, nakon marketinškog projekta Kuljiš-Pavić, najkompaktnija redakcija sa sasvim jasnim političkim programom. Reportaža je bila vraćena kao jedini autentični izraz novinarstva, povećan je broj suradnika i stvoren je dostatan broj neprijatelja. Tako je Franičević mogao stupiti u legendu i biti slavljen kao nikad do kraja realiziran talent mladoga hrvatskog novinstva Danas se Franičević bori za jadranske otoke.

FRAS VLADKO, reporter, poput Cvitana. Izišao iz torbe Veseljka Tenžere. Njegovi tekstovi o rock-kulturi i glazbi i danas stoje kao Kolos s Rodosa (čija se veličina može samo naslutiti) U doba nastanka tih tekstova mnogi su ga proglašavali starmalim, ali tek se danas vidi koliko su osvježili jedno razdoblje POLETA upravo svojom hermetičnošću. Danas radi u dokumentaciji londonskog BBC-a.

GAJIĆ GORAN, reporter, trećina trojke znane kao Vlaja, Gaja i Raja. Gajić je bio najmlađi književni kritičar u povijesti jugoslavenske književne kritike. Danas radi kao filmski redatelj.

GLAVAN DARKO, reporter, rock-začinjavac. U POLETU praktično od prvoga broja. Sve što postoji danas, a zove se rock kritikom i spisateljskom utemeljeno je u njegovim radovima. lako svoj najbolji tekst (O festivalu revolucionarne glazbe') nije objavio u POLETU, duh toga napisa bio je utkan u sve što je ostavio listu. Danas radi kao kustos u Muzejskom prostoru.

GOTOVAC TOM, moralna podrška, bio je gotovo cijelo vrijemo izlaženja POLETA u njemu i oko njega. Novine su iz njegovih nekada skandalizrajućih performansa izvlačile profit, a on je dobivao dokument o vlastitom radu. Ta simbioza stoji neprekinutom i danas. Vjerojatno nema posvećenog čitatelja POLETA koji se ne sjeća njegovih akcija skidanja na Trgu, zatim šišanja itd.

GRBIĆ MLADEN alta COBRA, glavni i odgovorni urednik, uredio je nulti broj POLETA i upravo u doba kad je počeo raditi prvi broj okupio redakciju, pripremio novine za dugo izlaženje otišao je u vojsku. Nakon toga nikada se više nije vratio u novine. Danas je zaposlen u Velebitu OOURu Informatika kao sistem-inženjer.

GRGURIĆ LJUDEVIT aka GRGA, reporter, ljubav s POLETOM bila je kratka ali žestoka. Nekoliko svojih najboljih medijskih pojavljivanja Grga je ostvario upravo u glazbenoj rubrici POLETA. Danas radi na zagrebačkom 101.

GRČAR IVICA aka PIKS, urednik, došao u POLET kao ''oficir za vezu'', a ubrzo nakon toga dezertirao iz omladinskih redova i postao najžešći borac za redakcijska prava. Organizirao je neke od najekskluzivnijih intervjua koje je POLET objavio. Ostat će trajan njegov trag u pomlađivanju redakcije. Jedno razdoblje bo je otac redakcije.

HUDELIST DARKO aka DARKO MATOŠ, reporter, pažljivo odabranim pseudonimom pokušao odrediti svoje mjesto u mladom hrvatskom novinstvu. No to je postigao, ipak, prije svega sjajnim ogledima iz glazbene kritike. Hudelist je POLETU pomogao da shvati fenomen novokomponirane glazbe još dok taj virus glazbenog AIDS-a nije definitivno i ireverzibilno rasturio imunitet domaćega rocka. Danas Hudelist slovi za jednog od najboljih jugoslavenski reportera i radi u redakciji magazina START.

HAUSTOR. I njihova sudbina neraskidivo je povezana s POLETOM. Utemeljena još davnih sedamdesetih kad je Darko Rundek pisao sjajne recenzije kazališnih predstava za list.

ILIĆ MIRKO, strip-crtač i ilustrator, izmislio »Novi kvadrat» bio njegov vođa, koordinator i dugo godina urednik ilustracije i stripa u POLETU. Ono što danas postoji u jugoslavenskom stripu prošlo je kroz njegove ruke i stranice POLETA. Zapravo, u toj gotovo pastoralnoj idili POLETA i »Novoga kvadrata« nije sasvim razjašnjeno tko je koga iskoristio. Ostaje Ilićev veliki žal za tim vremenima, ali i jedna frustracija što se u to doba nisu izdavali i strip-albumi. Ilić je u svojoj strategiji osvajanja medija bez isprike koristio sva sredstva jer ulog je bio prevelik - promocija nove generacije strip-crtača. Od njega su POLETOVI urednici naučili što znači boriti se za svoje. Danas llić živi u dupleks-apartmanu na Manhattanu i radi kao ilustrator za sve vodeće američke novine i magazine.

IVANDIĆ BORO, strip-crtač i ilustrator, jedini koji se pojavljivao u POLETU a nije pripadao ''Novom kvadratu''. Anarhoidan i potpunom egotripu, Ivandić je POLETU pomogao da lakše pređe put do konceptualaca.

IVANJEK ŽELJKO aka CIJUK, urednik, jedno vrijeme uređivao je književnost, a nedugo zatim i cijelu rubriku kulture. Ivanjeku se dogodilo da u POLETU upozna buduću ženu svoga života i time je za njega epizoda POLET, najvjerojatnije, dobila svoj happy end. To što je po vokaciji književnik uvjetovalo je da Ivanjek u POLETU objavi neke od najpoetičnijih priča naše mlade proze.

JAGEC TOMISLAV, reporter, najmlađi je novinar koji je pisao u POLETU. Kao gimnazijalac je imao više novinarskoga staža od nekih urednika koji su u novinu dolazili kroz dimnjak.

JURK0VIĆ EDI, reporter dugogodišnji suradnik iz Rijeke, a zatim i iz Zagreba. Kulturnjak širokoga spektra interesa bez kontraindikacija. Zanimljiv je osim po pogubnim polemikama i po tome što razotkriva POLET i kao mrjestilište kadrova danas je, naime, Jurković urednik POLETU konkurentske novine u riječkogoranskoj regiji. Vala.

JURANOVIĆ LIDIJA, reporterka, je jedna od najplodnijih reporterki u povijesti POLETA. Novinarka sjajnoga zapažanja i prije svega vrlo, pouzdana u poslu. Probitačna. Njena je redakcija pamti kao lijepu, lijepu, lijepu i pametnu. Jedna je od rijetkih, vrlo talentiranih, koja nije nastavila karijeru u novinarstvu.

JOVIĆ DEJAN, urednik. Ako je Jagec bio najmlađi suradnik u povijesti novina, Jović je najmlađi zamjenik glavnog urednika u povijesti novinstva u nas. Svoju meteorsku karijeru ima zahvaliti i ne baš osobito popularnim tekstovima karakterističnim za mlade junoše. No i takvi tekstovi imali su svoju predanu publiku. Kako bilo, Jović je vrlo brzo svladao mnogo zahtjeve zanata i bio uspješan organizator u svojoj redakciji. lako je mnoge iritirao svojim tekstovima, pitanje je nije li to bilo pomalo pobuđeno i ljubomorom zbog njegova, po mnogima, prebrza uspona. Jović stoji kao istaknuto ime svoje generacije — u relativno kratko vrijeme postigao je ono što njegovi vršnjaci tek sustižu danas. On je i dokaz liberalne pozicije POLETA i otvorenosti za mnoge inicijative bez obzira na spol, resu vjeroispovijest i godine.

JAJETIĆ KRUNOSLAV aka VASO, urednik još jedan tihi desk. U listu je bio relativno kratko. Došao je tzv. koprivničkom vezom, a iz sasvim nepoznatih razloga netragom je nestao iz novinarstva. I danas ima njegovih kolega koji parafrazirajući kažu da su radili i s gorima a da su čuli i o gorima. POLETU je sačuvao kvalitetu prezentacije materijala u rasporu između dvije istaknute redakcije

JURDANA SREĆKO, reporter, kartaš i uporan filmski kritičar. Suradnik kojega su se njegovi urednici najviše bojali, a istodobno najbenigniji tekstopisac. Koliko je bio bezopasan po svoje urednike, toliko je bio poguban po filmove koje je prikazivao. U povijesti POLETA ušao kao novinar kojem nije odbijen ni jedan tekst i po polemici s nepoznatim oponentom oko termina KALPAK u hrvatskom folkloru.

JURLEKA MARJAN, urednik, uz Kuljiša i Pavića ima najdulji urednički staž u POLETU. Jurleka je dugogodišnji desk - urednik lista, a prvi u jednom omladinskom listu u nas organizira  desk kao mjesto na kojem se osim opremanja tekstova oni i redigiraju. Radio je s četiri glavna i odgovorna urednika i iako neki to ubrajaju u nedostatak on, zapravo čini konstantu POLETOVA deska njegovih najboljih tradicija. ostat će upamćen po strahovitoj energiji, želji da radi s mladima i beskrajnoj strpljivosti. On je prije Indiane Jonesa izrekao povijesnu rečenicu: ''Anything goes'' i pod tim motom proizvodio novine. danas je šef deska magazina START.

KALENIĆ DRAŽEN, fotograf, koji je snimio nekoliko najboljih fotografija u povijesti POLETA, a koje su poslije objavljene na naslovnim stranicama lista. Bivši inženjer iz nuklearke Krško i danas, pozivajući s sjećanje radove iz POLETA, slovi kao jedan od najboljih fotografa.

KARABATKOVIĆ RATKO, urednik, koji je za tjednik značajniji kao autor negoli kao urednik. Karabatković je u novinarstvu postaokriterij za pisanje reportaže. Bio je čovjek za sva mjesta, osim onoga koje je najviše želio - glavnog i odgovornog urednika. Konfliktan u samom sebi, Karabatković si je sam ograničavao uspon. Oni koji ga se još sjećaju po tekstovima, znaju koliko je dramatike i emotivnog naboja bilo u njegovim pričama, a oni koji ga se sjećaju jer su radili s njime znaju koliko je bilo dramatično surađivati, a napose kako je sve prštalo od emocija. POLETu je ostavio neke od njegovih najboljih reportaža ikad objavljenih. 

KASAPOVIĆ MIRJANA, reporterka, u čijem životu brojka 9 može imati, poput utjecaja na život Danteove Dulčineje, presudan značaj. Mirjana se prvi put pojavljuje u POLETU 5/6 na 9. stranici s tekstom o studentskim problemima u studentskom naselju ''Sava''. Njen je utjecaj na list bio ne toliko izravan, tekstom ili neposrednim uredničkim djelovanjem, koliko kroz neprekidne bliske kontakte s pojedinim urednicima, osobito franičevićeve redakcije. Mirjana je utjecala na uobličavanje socijalnog i političkog angažmana te redakcije, za koju se tvrdi da ga je imala u najartikuliranijem obliku od svih dosadašnjih redakcija. Ona danas radi na fakultetu političkih nauka kao asistentica profesora Bilandžića.

KASUN DRAŽEN, urednik, bio je najduže u povijesti lista urednik rubrike dopisništva. Kilometri neobjavljenih kartica njegovih dopisnika iz cijele Hrvatske dokazuju njegovu nepotkupljivost, nepokolebljivost u pogledu kvalitete tekstova, ali i o beskrajnoj upornosti dopisnika o kojoj mogu svjedočiti i ''Unijini'' sakupljači staroga papira. jedna od najvećih radosti rada u POLETU bili su naši dopisnici. kasun je mora mnogih, čak i najupornijih dopisnika.

KLEIN CARMEN, reporterka, predstavlja razdoblje POLETA u kojem on nikako, ni po koju cijenu, nije htio odrasti. I ona je, poput Jageca, počela surađivati u listu iz osnovne škole. Pisala je slatkaste koještarije o nastavi i svojim školskim drugovima. Svi smo se u to doba ponosili s njom. danas je Carmen spisateljica s jednom knjigom u bibliografiji.