POLET JE KRIV ZA SVE [TREĆI DIO]

PODNAR IVAN aka KOKA, distribucija Podnar je u svim redakcijama u kojima je rado prihvaćen kao heroj distribucije. Sve što je ikad valjalo u plasmanu POLETA, sve propagandne akcije, sve slogane, svi plakati, sve kontakte s kolporterima, svu akciju oko pretplate izmislio je Podnar. Za njega je važilo pravilo da ga ne zanima tko proizvodi novinu već kako se ona može plasirati, gdje i kad. Novac je bio središte njegova interesa. Podnar je u POLETOVU ploču slavnih debelim zlatnim klinom ukucao svoju pločicu. Danas je zadužen za propagandu i prodaju dnevnoga lista »Vjesnik».

POLIMAC NENAD aka ŠPIRO, reporter, utemeljitelj je POLETOVE filmskokritičarske škole. S nekoliko programatskih tekstova i oglednih recenzija usmjerio je nekoliko generacija filmskih kritičara u smjeru za koji je on držao da je jedini dobar. Do danas se ispostavlja valjanim. Špiro će u povijest lista ući i po legendarnom tekstu u POLETU broj 74. o filmu ''Okupacija u 397 slika'' zbog kojega je uredništvo imalo grdnih problema. Danas radi u ''Kinematografima Zagreb'', na određivanju repertoara i otkupa filmova.

POSAVEC IVAN, fotograf I on pripada znamenitoj POLETOVOJ fotografskoj školi. Pomalo i zbog radnog interesa bavio se portretima političara i pokrivanjem velikih političkih skupova. Njegovi ostali radovi ostali su pomalo u sjeni prvih.

POPOVIĆ EDUARD, urednik. počeo je polemikama u rubrici pisama ratujući s Figenwaldom. Godine 1984 vraća se, Čegecovom zaslugom, kao redaktor, da bi poslije prošao trnovit put od donosioca piva, skupljača malih curica, preko urednika književnosti do deska. Relativno beznačajan kao novinar, uspio je objaviti kult-knjigu mlade hrvatske književnosti naslovljenu kao ''Ponoćni boogie''. Osobno poznaje Bašića. Danas s Ivicom Buljanom ponovo radi desk u POLETU i ženi se.

RAKELA MIRJANA aka MIMI, glavna i odgovorna urednica. Na to je mjesto došla u vrlo nezavidna vremena. Smijenjena je Franičevićeva redakcija i trebalo je nastaviti sa izlaženjem lista. Pristala je na ponuđeno mjesto uz dva uvjeta, da ostane samo šest mjeseci i da dobije barem dio Franičevićeve redakcije. Kako su joj obje želje uslišene došlo je s Radija Dubrovnik u Zagreb. POLETU je ostavila kontinuitet izlaženja, a sebi osigurava mjesto u slijedećem sazivu Predsjedništva RK SSOH. Danas je urednica na Radiju Sljeme.

REBAC MARIO, redaktor. Teško je prisjetiti se u koliko je redakcija radio kao borac za ćisti stil i jasnu rečenicu. Uspio je stvoriti prepoznatljiv POLETOV stil pisanja, a napose su bili zanimljivi njegovi vlastiti vanjsko politički komentari. Rebac je upornošću i bodulskom tvrdoglavošću mnogim glavnim urednicima nametnuo svoja pravila igre. Nakon višegodišnje stipendije u Kini vratio se i radi u tzv IDISU.

ROKSANDIĆ MIRJANA aka SEKA, lektorica. Opismenila je nekoliko generacija POLETOVIH suradnika i urednika. Malo ljudi zna kako su i najveći tekstopisci s osmijehom i pomirljivim ispričavajućim tonom razgovarali o svojim tekstovima s njom. Ona je, dugo godina radeći stol do stola s Repcem, sintaktički i ortografski osmislila nekoliko tomova POLETA.

ROSSA LUCIANO, urednik. Zapravo s Rossom počinje pulska invazija na POLET. On je bio prethodnica jednog dugog niza na čijem drugom kraju zasad stoji aktualni glavni i odgovorni urednik Zoran Simić. Rossa preuzima desk od Klanca i ostat će na tom mjestu cijelih četiri godine. Za njega vrijedi najvažnije novinsko pravilo: novina mora izaći. Taj stres štamparskih radova i predaje materijala najtemeljitije razgrađuje psihu novinara. Pred njima su bespomoćni i najtvrdokorniji urednici, a Rossa je bio iz te skupine. Cool je bio njegov stil, kad su svi bili u najvećem užasu od kašnjenja on je imao vremena da mirno smota ''enega Samsona''. Danas radi u SIZ-u za osnovno obrazovanje.

RADMAN GORAN je u nekoliko generacija urednika POLETA u internim redakcijskim spikama nazvan ''našim dečkom'', iako ga mnogi od urednika nikada nisu vidjeli. Zašto je on bio ''naš čovjek'' i danas je nerazjašnjeno.

REISER, strip-crtač, zbog kojeg se je POLET kupovao čak i kad je svima bilo jasno da u njemu nema ništa da otkačiš od zanimljivosti. On je uz Novi val POLETOV poklon Jugi.

SEMENĆIĆ SVEN aka SVENSKA, urednik. Čovjek koji je doslovce izmislio zagrebački Novi val. Ne samo da je pomogao proboju bendova na rock-sceni nego je i aktivno sudjelovao u stvaranju njihova muzičkog profila. Legenda kaže da je »Azru« podijelio na »Azru« i »Film« i tako napravo najveći posao u povijesti rocka u nas. Semenčić je najmlađi rock urednik u POLETU, a lako se nametnuo i veličinama kakve su Vrdoljak i Glavan. U nenapisanoj povijesti POLETA bit će, po značaju, zabilježen jednakovrijedno kao i već spomenuti Glavan i Vrdoljak. Danas, na žalost, više nije u novinarstvu. Živi i radi u Portorožu.

SIMlĆ ZORAN glavni i odgovorni urednik, kojemu je vrlo teško odrediti značajke urednikovanja jer još nije završeno. No može se govoriti o Simiću, kao o reporteru. U POLETU je on objavio seriju vrhunskih intervjua s različitim poznatim ličnostima. Značajka je tih intervjua sistematično seciranje intervjuiranoga i disciplinirano vođenje razgovora unaprijed određenih smjerom. Simić je svojim intervjuima već za rada u omladinskoj štampi zavrijedio knjigu intervjua, i to dovoljno govori o kvaliteti obavljena posla, ali i o golemom talentu koji Simić nosi u sebi.

STRIKOMAN ŠIME, fotograf je okasnio da participira u nastajanju POLETOVE fotografske škole ali sve je nadoknadio širokim mediteranskim osmjehom i smislom za marketing vlastitih proizvoda. Uz rad u POLETU stizao je snimiti i filmove. Danas je nestao u rodnim Vodicama nikad ne razjasnivši zašto.

SLAMNIG DAVOR, pisac. Utjecao je na stvaranje opće slike otkačenoga POLETA u dobro organiziranoj trojki sa Pipom i Pjerom Žardinom. Njih trojica bili su vrh mase suradnika koja se slijevala u Savsku 5. Mnogi od tih suradnika nikad nisuu ni napisali tekst za POLET, ali bili su dio atmosfere koja je najvažnija za proizvodnju takvog tipa novine. Danas je Slamnig uvaženi književnik s već obimnom bibliografijom.

SOPRANO FERNANDO, urednik. Neposredno po tužnom kraju njegove redakcije u Rijeci, (smijenjene redakcije ''Vala''), na poziv Franičević dolazi u Zagreb i zasjeda na mjesto zamjenika glavnog i odgovornog urednika. I kako često u novinama ne treba gledati u onoga koji je isturen u prvi plan, već u onog koji, u poput dobrom rock bandu, drži ritam, Soprano je bio u drugom planu, ali, zapravo, bio je čovjek koji je držao ritam. Danas je desk-urednik u tjedniku STUDIO.

STOJISAVLJEVIĆ VLADIMIR aka VAKI, urednik. U Kustićevoj redakciji bio je prvi čovjek kulture. Od njega se očekivala visoka estetiziranost, a to je i donio. Vaki je pomagao u porođajnim mukama jedne nove generacija suradnika. Njegov su izum Lisinski, Sabalić, Kuzmanović, Satović... POLETU je ostavio opismenjenu, artikuliranu generaciju mladih kojima se danas koristi ''Vjesnikova'' kuća. Danas je šef kulturnog programa u Kulturnom centru ''August Cesarec'' i dramaturg.

STRUGAR DAMIR, reporter, poznatiji kao POLETOV ekspert za skandale. Strugar je hodajuća kartoteka u kojoj, vjerojatno, stoji i vaša kartica s i najmanjim vašim gafom koji ste javno napravili. O nekima je u njoj i njihova najintimnija tajna. Strugar je POLETU dao nužnu neformalnost i bezobraštinu koja je u jednom trenutku prijetila da nestane, iako je tradicionalna. Danas je urednik u reviji EROTIKA.

ŠTRAVS JANI, fotograf. Pojavljuje se samostalno, ali kao predstavnik NSK brzo u Zagrebu pronalazi srodne duše. Štravs je donio u POLET škakljivu ispražnjenu simboliku »Laibacha« i tako mu omogućio da i sam od samoga početka participira u tom subkulturnom fenomenu.

ŠATOVIĆ ŽELJKO aka GULA, urednik, je najvjerojatnije paradigma kvalitetnog mladog suradnika koji je zbog nedostatka ikakvih životnih ambicija naprosto otpao u utrci za što bolja mjesta u novini. U listu poput POLETA konkurencija među urednicima i suradnicima je neprekidni motivirajući faktor za što bolji rad. Otvorenost redakcije za trenutne izmjene postava, napose na uredničkim mjestima, stalna pokretnost i, de facto, neprekidna opasnost od otkaza, tjerala je suradnike i urednike na stalnu borbu. Gula, i no samo on, tu borbu nije izdržao, iako je njegov urednički rad bio uvijek visoko cijenjen Nažalost, i on je usput otpao.

ŠUVAR STIPE se u nekoliko polemičkih tekstova i otvoreno pokušavao dovesti u vezu s POLETOM i njegovim urednikom Mladenom Babunom. Dr Šuvar, kao što je već rečeno tu vezu nikad nije javno porekao, ali nije je javno niti ohrabrivao. Svatko je tu krčmio njegovo ime na svoj račun. Ipak Šuvar ne može poreći veliki interes za sudbinu maloga Stipe. Nedvojbeno ne može zanijekati golemu sličnost svojih javnih istupa i stavova koje je zastupalo redakcija, kao što ne može zanijekati da je bio najcitiraniji čovjek u to doba u listu. Što ponovo, ne mora biti njegova namjerna akcija. Danas je predsjednik Predsjedništva CK SKJ.

ŠPANOVIĆ SRĐAN, urednik. POLETU je dao najbolje uredničke poteze zasnovane na svima još ne baš poznatim, ali provjerenim činjenicama. Reportaže koje su tako nastale ponovo su POLET, nakon godina suše promovirale kao ozbiljnog političkog tjednika. U doba najsnažnijih dinastičkih borbi u vrhu omladinskoga rukovodstva hrabro podnosi kandidaturu za glavnog i odgovornog urednika ali u borbi s neprincipijelnom koalicijom gubi mjesto urednika. On se nije poput drugih, povukao poput uvrijeđene veličine, već je čvrsto uvjeren u ispravnost onoga što hoće raditi ali i zbog vjere u vlastite snage, ostao sačekati svoj trenutak. Taj trenutak doduše nije došao u novinama, već u političkom sistemu - izabran je za predsjednika GK SSOH Zagreb, i to na kraju dinastičnih borbi. Danas je urednik u dnevnom listu ''Vjesnik''.

ŠIKOPARIJA ALEXANDRA je jedina POLETOVA curica s atestom za ljepotu. Ona je, naime, na prvom POLETOVOU natjecanju za Miss teenage Jugoslavije bila najljepša. Ono o čemu su možda ostale curice razmišljale kad su dolazile u redakciju POLETA, jesu li ljepše od ostalih i hoće li se dopasti upravo NJEMU, ona je realizirala u izravnom srazu s ostalim POLETOVIM curicama.

ŠTAJDUHAR BORIS, fotograf, došao u POLET kad je već fotografska revolucija završena, a da je ranije došao samo bi pospješio njenu brzu pobjedu. Nimalo se nije radovima razlikovao od ostalih fotkića, ali imao je kvalitetu kojom je tukao gotovo svo ostale - nikad nije okasnio s materijalom a napose nikad nije bilo da nije donio fotku. Što to znači, znaju samo poslovično paranoični urednici deska. Danas ije stalni suradnik STARTA i SVIJETA.

TADIĆ ĐURO, direktor. Vjerojatno ni dobrom Đuri danas nije jasno što mu je, zapravo, trebala avantura s direktorovanjem u CDD-u. No on je kao dobar vojnik revolucije koja još traje izvršio naređenje do kraja. Valjalo je stopiti dvije radne zajednice; onu RK SSOH i CDD SSOH u jednu. Uspio je za mandata sačuvati POLET od gašenja i to mu, bez obzira na sve ostalo, treba uzeti kao golemi doprinos.

TRBULJAK GORAN, art direktor u tri redakcije. Svima će zauvijek ostati uspomena na prvu njegovu naslovnu stranicu s koje se estradno osmjehuje Zdravko Čolić. Truba je približio POLETOVE čitaoce grafičkim trendovima koji su biti aktualni u svijetu, a samim time dao im je grafički najsvježiju koncepciju POLETA ranih osamdesetih. Nenametljiva strogoća njegova prijeloma i isto takav njegov životni stav, i prema sebi i prema drugima, stvarali su oko njega nevidljivi pojas nedodirljivosti. Trbuljak je radeći u POLETU snimio i neke od svojih najboljih filmova. Njegov će neizbrisiv trag na POLETOVU sudbinu, ma Što mislili o njegovu radu, biti dotad najsustavniji rad s fotografima, iz čega je rođena nova jugoslavenska fotografija. Ovdje nije riječ samo o novinskoj fotografiji. Trbuljak je zauvijek ugradio dio svoga intelekta u kulturnu baštinu, ako ništa drugo, Zagreba. Danas je profesor im Akademiji za film, tv i kazalište.

TRENC MILAN, strip, crtač i ilustrator. Bio je premlad da uđe u ''Novi kvadrat'', a sasvim sam da bi osnovao grupu. Jer u Jugi se sve u grupama radi. Trenca, naravno, svi pamte po duhovitim ilustracijama i sjajnim stripovima, ali malo tko ga poznaje kao dobrog tekstopisca. Za razliku od ostalih stripadžija, bez uvrede dječaci, znao je napisati novinski tekst s glavom i repom Danas je stalni suradnik magazina START.

TOMEKOVIĆ DUBRAVKA, urednica. Za njom su najdulje uzdisali dopisnici. Uređivala je tu rubriku s malo žara, ali njoj su mjesto u povijesti osigurale nadahnute reportaže i najljepše lice koje je prešlo redakcijski prag. Duda je, uz to što je osvojila naša srca, bila najmarljiviji reporter u Kustićevo doba. Danas se njen talent razgrađuje u redakciji revije SVIJET.

VALENT MILKO aka ZIZI, pisac. Njegova je osobna sudbina mnogo skandaloznije povezana sa ''Studentskim listom'', ali on nikad nije bio šovinist tog tipa da bi preferirao neke novine Zizi je podjednako volio sve redakcije koje su mu objavljivale pjesme i priče, a osobito je volio one u kojima se uz to moglo badava nešto pojest popušiti, popiti i poševiti. U omladinskim je novinama upamćen po kredu: ''Jednom nije dosta''.

VESOVIĆ MILISAV, fotograf, koji se po vlastitom priznanju nikad nije do kraja vezivao uz neku redakciju. No ipak bio je i iz te pozicije najeksploatiraniji fotograf u nekoliko redakcija. Možda prvi mušketir POLETOVE nove fotografske škole. Osim nekoliko kilograma neobjavljenih fotografija u ladicama POLETOVE arhive redakciji je ostavio seriju fotografija svoje obitelji koja se pojavljivala od naslovne do posljednje stranice na njegovim fotkama a najzanimljivije je da to nikoga nije smetalo. Vesović je čvrsto uporište svake analize grafičkog materijala prezentiranog u listu. Danas je stalni suradnik tjednika DANAS za koji proizvodi naslovne stranice.

VINCE DARIO, reporter, trećina terceta Vlaja, Gaja i Raja. Samozatajni novinarski samouk. Svoje medijsko odrastanje besramno je potpisivao uz tekstove: Nedorasli novinarčić Dario Vince, Sasvim mladi novinarčić Dario Vince i sl. U kontekstu ta famozne trojke najproduktivniji pisac. Danas je filmski redatelj.

VRDOLJAK DRAŽEN, reporter. Rock začinjavač. Sve što je napisano o rocku u sedamdesetima ima neke dodirne točke s njegovim tekstovima. Autor kojeg su čitali milijuni klinaca u Jugi. Apsolutni kontrolni toranj kad je riječ o rock kulturi. Vrdoljak je neke od svojih najblistavijih spisateljskih poduhvata realizirao upravo u POLETU, a nije bez vraga da ga u vezi toga skupa s Glavanom i danas spominju omladinski funkcionari, ne shvaćajući senzibilitet nove rock kritike. Kad se danas govori o poslu koji je obavio kroz POLET čini se da je sve to išlo lako i da je to mogao svatko, a upravo to dokazuje njegov vrhunski profesionalizam. Danas je urednik glazbenog programa OKC u Zagrebu.

VUČEMILOVlĆ FEDOR, fotograf. I on je ja sekundu prekasno stigao da participira u prvom euforičnom trbuljakovskom revolucioniranju fotografije u POLETU. Ali sve što je kasnije napravio bilo je kao da je od prvoga časa bio tu. Sve je dolazilo prirodno.

VUKMIR MLADEN, reporter. Druga generacija rock kritičara. Iznijansiraniji rock začinjavača, iako mu je kao i ostalima nedostajao elan stvaranja novoga (sve su već priredili Glavan i Vrdoljak). Vukmir je nadasve fascinirao sintetizacijom u tekstovima i anticipiranjem novih trendova i točnim lociranjem prodora novih rock vrijednosti. Danas je Vukmir mladi ugledni zagrebački odvjetnik.

VUKOV-COLIĆ DARKO aka COLA, fotograf. Kao i Vukmir on pripada drugoj generaciji fotografa. lako je derivacija POLEOVE škole sasvim se brzo i lako uklopio u stroge zahtjeve grafičkih urednika, što samo potvrđuje famu da su mnogi fotografi počeli fotografirati tek nakon promocije novih POLETOVIH fotića. Cola je radio na svoj način ali sasvim poletovski raspoznatljivo. Danas je stalni suradnik u magazinu START.

WRUSS TOMISLAV, urednik. Da se nije on pojavio, vjerojatno bi Kršić do kraja realizirao isti koncept, no istrijansko-njemačka upornost još jednog Puljanina (ili bolje Pulineza?) izbacila je Wrussa u prvi plan. Sasvim jasno ideološki opredijeljen Wruss uvodi u našu glazbenu terminologiju sintagme lijeve odnosno desne glazbe. Danas je Wruss profesor u Puli.

ZELMANOVIĆ ANDRIJA aka ZELMA, fotograf. Posljednji po abedeci, ali ne i po utjecaju na POLET. Dapače, Zelmanović je opusom najrazličitije tematski zastupljen u skupini POLETOVIH fotografa prve borbene linije. Najsistematičniji u radu prvi se okrenuo studijskoj fotografiji. POLETU je ostavo sjajne portrete intervjuiranih. Danas je stalni suradnik magazina START i revije SVIJET.

ŽIŽOVIĆ BUDMIR, urednik. POLET i Žižović će zauvijek ostati zabilježen kao jedine omladinske novine koje su imale svoje regionalno izdanje i svojeg regionalnog urednika. Da ne zaboravite POLET ¡e za Pavića imao pulsko regionalno izdanje.

ŽUTELIJA ŽELJKO, kolumnist. Radi u POLETU u doba kad je TINA već izdahnula, bio je pravi ''melem na ljutu ranu''. Žus je POLETU strovalio sve što nije stalo ili nije smjelo stati u ''Vjesnikovu'' TINU. Danas je Žus šef deska u reviji SVIJET.