KNAFLEC SINIŠA, fotograf, za čije je ime vezan najveći utjecaj u fotografskim POLETOVIM krugovima. ako zaista postoji POLETOVA fotografska škola onda je Knaflec osnivač i glavni guru te škole. Svi, bez izuzetaka koji išta znaju o fotografiji o Knaflecu govore s neskrivenim poštovanjem. Koliko njegove fotografije nose misticizma u sebi, toliko je ima i njegova daljnja životna priča. Knaflec se, sasvim u skladu sa svojom životnom filozofijom:''Let's have fun'', izgubio u prostranstvima Sjedinjenih Država.
KORDEJ IGOR, strip-crtač i ilustrator, još jedan iz kuhinje ''Novi kvadrat''. U POLET je Kordej mnogo više radio na ilustracijama negoli je objavljivao stripove, a specijalnost su mu bile ilustracije koje su nastajale u samo nekoliko minuta u redakciji, jer je tekst stigao u posljednji čas. Kordej je svoje zvjezdane trenutke imao tek otišavši iz POLETA, ali do njih je stigao upravo zbog POLETA.
KRILIĆ ZLATKO, urednik, u svoje doba bio je zvan i ''zubi redakcije''. Put do deska POLETA nije bio popločen zdravim i zaliječenim zubima već karijesima i bezubim prazninama. Taj zubni kamenolom ovjekovječen je na jednoj od slavnih duplerica. Krilić je danas ugledni pisac dječje literature.
KRPAN JASMIN, fotograf, ispred njegova objektiva prošlo je više sisa negoli vojske za moskovskih vojnih defilea. Krpan je bio u POLETU, iako je asocijacija možda predaleka i presmiona, ono što je Posar za ''Playboy''. U godinama koje će uslijediti Krpan će postati jedan od svjetski najpoznatijih fotografa, osobito zahvaljujući svojem sovjetskom ciklusu. danas radi za najpoznatije svjetske agencije i objavljuje u vodećim svjetskim magazinima, tjednicima i najuglednijim dnavnim listovima.
KRŠIC DEJAN, reporter, nastavljač obiteljske tradicije Nove Europe. U POLETU je sustavno pokrivao pojavu ''Laibacha''. Kroz njegove tekstove može se pratiti narastanje ideje Neue Slowenische Kunsta, što je ne samo pomoglo promociji toga ''pokreta'' među južnom braćom, već je POLETU osiguralo i dalje uski kontakt s najaktualnijim alternativnim gibanjima u zemlji.
KRSNIK VJEKOSLAV, kolumnist, u POLETU se pojavljuje prije svega kao feljtonist i označava zaokret lista u tzv. ozbiljnije teme. Danas radi kao komentator u dnevnom listu VJESNIK.
KRULČIĆ VELJKO, reporter, koji se u profesiji pojavio kroz POLET broj 149, tekstom o slobodnom vremenu mladih u Pazinu. Današnju slavu i afirmaciju gradio je tekstovima o stripu, ali i kroz umjesno vođene intervjue. Danas je urednik u POLETU sa stalnim rubrikama i tekstovima u tabloidu TOP.
KRUŠELJ ŽELJKO, urednik, još jedan iz koprivničkoga klana koji je nekoliko godina harao POLETOM. Bio je upamćen po vješto organiziranim redakcijskim igrama, ali i kao spretan kombinator novinarevih mogućnosti i zahtjeva pojedine teme. Prvi iz ''koprivničke veze'' odlazi u veliko novine. Danas je reporter u redakciji tjednika DANAS.
KULJIŠ DENIS, urednik, najproduktivniji zamjenik glioda u povijesti lista. Iz njegove glave nastala je znana koncepcija okretanja tjednika popularnoj kulturi mladih i napuštanje tradicionalni omladinskih rezervata. Kuljiš-Buljiš okupio je ekipu sposobnih reportera, osmislio novi grafički izgled POLETA angažirajući Gorana Trbuljaka, inzistirao je na jednakom tretmanu fotografije i teksta, napunio novine stripovima prve svjetske lige, ukratko postavio POLET na vlastite noge istrgnuvši ga iz ledena zagrljaja «Omladinskog tjednika« i »Studentskog lista«. Kuljiš-Buljiš pomogao je POLETU da postane novina generacijskog interesa. Danas radi kao urednik u magazinu START.
KUNC NINOSLAV, strip crtač i ilustrator, iz ''Novoga kvadrata''. U POLETU se proslavio minimalističkim crtežima stripa zvanog »Sjenice«. Danas je grafički urednik u izdavačkoj kući ''Školska knjiga''.
KVESIĆ PERO aka PERO. K, glavni i odgovorni urednik. I danas je nejasno treba Ii ga zvati prvim glavnim i odgovornim urednikom ili prvim v.d. glioda. On je de facto potpisao prvi broj POLETA spretnom montažom na naslovnoj stranici najavivši kako će izgledali novina koju će on praviti. Na naslovnoj je stranici beba kojoj je namontirana Poriva glava. Njegov POLET je upravo bio takav. U njegovoj redakciji su pokrenuti mnogi od kulturnih procesa koji su kasnije imali i dalekosežne posljedice izvan života novine. U tom POLETU objavljuju se prvo filmske recenzije tzv. žanrovaša - proces je to bio koji je kasnije revolucirao i naš film. Tu je zametak Novoga kvadrata, a iz njegova uredništva izašlo je najviše budućih urednika POLETA. Kvesić je, zapravo, okupio sve koji su u periodu od narednih desetak godina pravili POLET. On je, s obzirom da je u doba urednikovanja već imao objavljenu hit-knjigu, presudno utjecao na generacijsko okupljanje mladih pisaca koji su danas opća mjesta naše novije književnosti. Danas je Kvesić urednik u magazinu EROTIKA.
KUSTlĆ IVAN aka CICO, glavni i odgovorni urednik. U njegovo doba list se stabilizira i tiražno kreće uzlaznom potanjom. Kustić je u redakciji okupio novu garnituru mladih suradnika koji su nakon rada u njegovoj redakciji imati sjajni medijski prodor. Naslijedivši novinu bez previše suradnika, započeo je s najbolje moguće pozicije nikad dotad nije bilo u POLETU teže. Počevši, dakle, od nule izgradio je u svom mandatu, za omladinsku novinu, visokotiražni list. Kustić je mnogo radio i na novim oblicima promocije lista, pa je organizirao nove POLET PLATZEVE, gradske veselice kojima je prva ideja bila masovno druženje. Njegova je izmišljotina i natječaj za demo grupe koji je izbacio na scenu neke dotad nepoznate grupe. Kustićevo doba karakterizira opći konsenzus kod veterana omladinskog tiska, kojih je još bilo u redakciji, da je vrijeme da se novina ostavi mladima, ali i nikad veći jaz između rukovodstva i redakcije, veći negoli i u doba Frančevića. Danas je art direktor magazina START.
KUZMANOVIĆ JASMINA, reporterka, preuzela je mjesto Slavenke Drakulić u redakciji POLETA - bila je najžešći borac za ženska prava. Jasmina je pisala o naizgled marginalnim temama. Ženski borbeni radikalizam, ali i besprijekorno obrazovanje osigurali su joj mjesto reportera u redakciji tjednika DANAS.
LITVAN GORAN, reporter, i treći iz »koprivničke veze«. Elektrotehničar po vokaciji najbolje se snalazio u temama iz rubrike društva. Litvan pripada zanimljivoj skupini visokih ljudi koji su ostaviti najveći trag na rubriku društva u POLETU: Siniša Pavlović, Srđan Španović i on. Vjerojatno je u ta vremena i mišićima valjalo potkrijepili argumente. Danas radi kao reporter u redakciji ''Večernjeg lista''.
LAZANSKI MIROSLAV aka LAZO, reporter, zvijezda naoružanog novinarstva. U njegovu životu bilo je važno samo dvoje: seks i vojska, ili obrnuto Lazo je u samo godinu dana izmijenio desecima godina stvaran kliše pisanja o armiji. Osuvremenivši i stil i rječnik, postavio je temelje onoga što danas cijela Jugoslavija poznaje kao fenomen Lazanski. Vjerojatno je Lazo jedini Slovenac koji o vojsci piše kako piše. Danas je novinar u tjedniku DANAS.
LOVRINOVlĆ IVAN, urednik za procjenu čijega rada će trebati još vremenske distance. Uređivao je tekstove, a i pisao sam takve, o ekonomskoj politici u Jugoslaviji. Njegova je pozicija u Jugoslavenskoj ekonomskoj teoriji pomalo nerazumljiva, pa će za njeno propitivanje trebati još vremenskoga razmaka od doba u kojem je nastala.
LOVŠIN PERO, kolumnist, roker koji svoju gitaru nije poput Stublića zamijenio veslima, već strojem za pisanje. Lovšin je iz broja u broj punio svoju kolumnu u POLETU pišući o Sloveniji i Slovencima na južnjakima prihvatljiv način, stvarajući tako sliku Slovenca po mjeri čovjeka. Lovšin je iz skupine vanjskih suradnika koji su u POLETU gradili duh jugoslavenske novine. Danas radi u dnevnom listu ''Delo''.
LUKOVlĆ PETAR, reporter, je jednako kao Lovšin pothranjivao jugoslavenski image POLETA. Luković je pišući iz Beograda u POLETU o rocku odškrinuo vrata Gradi Aleksiću da dođe raditi u Zagreb u listu, a napose da sa svojim bandom W.C.H. snimi prvu i zasad jedinu ploču u POLE TOVOJ produkciji. Luković ja jednako poput Glavana i Vrdoljaka u skupini jugoslavenskih rock začinjavača. Danas radi u reviji ''Duga''.
MALEŠ BRANKO, kolumnist, u POLETU je praktično od prvih dana. Njegov se utjecaj na list mjeri tonama objavljenih priča koje je sam napisao ili na kojima je ustrajno radio s njihovim autorima. Maleš je bio najkoncilijatniji porte parol najnovije POLETOVE koncepcije zasnovane na boli-me-kurac filozofiji Charlosa Bukowskog.
MANOJLOVIĆ BRANKO aka MANCE, reporter, najdosljednije je živio stil zagovaran iz POLETA drukanjem za Zvečku i Tobacco road. Mance je fizičar atomist sa sjedištem u Zvečki.
MARAČIĆ ANTUN aka TUNA, grafički urednik imao je naj kraći staž u POLETU i nije uspio do kroja izvesti vlastitu grafičku koncepciju novine. Mnogo više pamtit će ga se po likovnim recenzijama koje su inagurirale nove vrijednosti i autore, često puta stojeći ispred svoga vremena.
MARINKOVIĆ GOJKO, kolumnist, radio je za POLET u doba kad je bio zaposlen u ''Borbi'' i već je tad iskazivao jurišni duh koji će ga uzdići na najviše stube jugoslavenskoga novinarstva. Gotovo godinu dana, iz tjedna u tjedan, donosio je redakciji svoje kolumne od kojih ih je malo ostalo bez posrednog ili neposrednog odjeka. POLETU je donio ubojitost, ali i utemeljenost u politici. Danas je urednik u tjedniku DANAS.
MARKOVIĆ ŽELJKO aka ŠELI, reporter, u povijest POLETA ulazi kao autor najduljeg objavljenog intervjua. Razgovor s Jurom Stublićem iz grupe »Film« bio je složen iz pisma veličine šest točaka i objavljen na tri stranice POLETA. Šeli je možda najdulje opstao kao stalni rock kritičar u POLETU. Danas je u Austriji gdje gradi karijeru kao srednjoevropski yuppie.
MARUŠIĆ JOŠKO, strip, crtač i ilustrator, u POLETU je od nultog broja. I on je bio u »Novom kvadratu«. U POLETU je mnogo prije negoli se u Vjesniku uopće počeo raspravljati ima li u toj kući ili ne kadrova za pokretanje političkog tjednika, objavljivao je rubriku ''Danas jesmo sutra nismo'', iako se ona tako onda nije zvala. Danas je direktor filmske kuće »Zagreb- film«.
MIHLETIĆ VEDRAN, urednik, nastavo je tradiciju po kojoj je POLET uvijek imao najjaču jugoslavensku filmsku rubriku, ne samo po imenima koja su se u njoj pojavljivala bilo kao autori tekstova ili filmova o kojima se pisalo, već prije svega što je ona uvijek bila u sukladnosti sa Svjetskim trendovima. Koliko su strani filmovi sve manje dolazili u Jugu, toliko je ta rubrika bila značajnija. POLETU je ostavio kontinuitet kvalitete.
MATIĆ GORANKA, fotograt, u redakciji nazvana ''Beograd ekspres'' zbog brzine kojom je dostavljala fotke u uredništvo. Najveće zvijezde beogradske rock scene dio svojeg imagea duguju upravo njoj. I ona pripada slavnoj POLETOVOJ fotografskoj školi. Danas radi kao urednik u PGP RTB.
MILAK ZDRAVKO, poslovni tajnik CCD-a, jedini tajnik koji je ostavio traga i na novini. Ne samo osiguravši pravnu potporu, već prije svega razumijevajući događanja u novini, jer je i sam do dolaska na mjesto poslovnoga tajnika s mnogim ljudima iz POLETA prije radio u redakciji ''Studentskog lista''. Milak je redakciji osiguravao nužni mir za rad i bio je tampon zona i prema administraciji CDD-a i prema omladincima u rukovodstvu. Danas je direktor OOUR-a Student-servis Studentskog centra u Zagrebu.
MLAKAR MIRKO aka LAZAR, reporter, dugogodišnji dopsnik iz Splita, za studija u Zagrebu napravio je uspješnu karijeru reportera. Dalmatinska upornost tjerala ga je na više, ali iz istih razloga nije mogao naprijed koliko god se upinjao. Oprobao se u beogradskom novinstvu i napravio karijeru na vrućim temama iz Hrvatske. Mlakar je malo koga štedio u svojim tekstovima pa tako ni svoje urednike s kojima je dogovarao teme. Neko od najboljih reportaža u POLETU izrasle su iz njegova pisaćeg stroja. POLETU je donio dalmatinsku žestokost i upornost po svaku cijenu na istjerivanju svojih ideja, makar i ne bio u pravu. Mlakar je danas novinar u ''Borbi'' u Beogradu.
MUDRI JASENKA, reporterka, Uz Carmen Klein najmlađa novinarka u povijesti POLETA. Bila je maskota Kustićeve redakcije, a sve je oduševljavala osnovnoškolskom naivnošću i idealizmom koji je iskazivala u svojim tekstovima. Naivnost se brzo, nažalost, oslobodila, ali njen zarazni idealizam, za one koji je ne poznaju na granici poze, još traje.
MUŽINA IVAN, reporter, najplodniji dopisnik u povijesti lista, a potom i benevolentni urednik dopisničke rubrike. Njegove reportaže o kolinju u njegovu rodnu kraju i report i portret čudaka nadriliječnika Stolnika ulaze u antologiju hrvatskoga novinstva. Mužina se rado sjećaju svi dopisnici, jer što su poslali to im je objavio, svetac se za sve dotad neobjavljene tekstove i pregolemu dopisničku tugu.
OREŠKOVIĆ STJEPAN je u doba vladavine uspostavio najizravniji kontakt s uredništvom koje je vodio Mladen Babun. Taj kontakt bio je tako blizak da se često nije znalo tko vodi novinu, a tko omladinu republike; bilo je to potpuno ispreplitanje novine i foruma čije je ona glasilo. Bio je to Orešković za koga se tvrdilo da je Šuvarov čovjek, pa je kako to već u glasinama (i logici) ide i Babun bio Šuvarov čovjek. U polemikama koje su inicirali bili su nazivani Šuvarovim jurišnicima, čega se Šuvar nikad javno nije odrekao, ali niti nije potvrdio ikakvom svojom javnom akcijom. Orešković je omladinski funkcionar s rukama najdublje umočenim u novine kojima je bio po funkciji osnivač. Danas je suradik u nastavi na Medicinskom fakultetu u Zagrebu
PAJALIĆ DUBRAVKO, direktor CDD-a, u njegovo doba POLET se tiražno uspinjao, ali je CDD kao institucija gubio na dugo stvaranom ugledu u Jugi. Njegova je najveća zasluga da je u najkriznijem razdoblju imala dovoljno financija da i dalje izlazi.
PAVIĆ NINO, glavni i odgovorni urednik. Ako je Kvesić za svoga mandala okupio sve što je kasnijih godina radilo novine, Pavić je tu skupinu doslovce vlastoručno novinski educirao. Sve što su, kasnije veliki majstori reportaže, saznali o pisanju za novine on im je otkrivao. U njegovo doba novine prolaze kroz dvije faze: aktivističku i radikalno uličnu. Pavić je dolaskom Kuljiša na mjesto zamjenika odlučio zauvijek se odreći aktivističkih novina i napraviti magazin za mlade. U tome nije sasvim uspio jer je prije nego je projekt okončan dobio mjesto u »Vjesniku», a i njegov zamjenik je prešao u istu kuću. Uveo je u pravljenje novina i neke vrlo motivirajuće elemente za sve okupljene oko lista - izravnu konkurenciju na svim uredničkim mjestima. Pavić je POLETU najprije osigurao sve simpatije omladinskog rukovodstva i nešto manje publike, a zatim sve simpatije publike, a sasvim izgubio podršku omladinaca. POLET je u njegovo doba imao najveće tiražne oscilacije za mandata jednoga glioda. Osim Kustića, Kvesića i Rakele, jedini je urednik koji je sačuvao mandat u cijelosti. Danas je zamjenik glavnoga i odgovornog urednika Arene i najangažiraniji je na proizvodnji tabloida ''Mila''.
PAVELIĆ GORAN aka PIPO aka ČEDOMIL LAKMUS, reporter koji je najdulje drhtao svakoga proljeća dolaskom novih curica u redakciju. Pipo je znan fan asket i nonšalantni majstor za ankete. Image Doriana Graya osvježavao je uvijek novim curicama koje je nekritički pripuštao u svoj život.
PAJALIĆ ŽELJKO, reporter, pisao je sportske reportaže i intervjue. U povijest lista ulazi na najveća moguća vrata kao izravni sudionik slučaja Šarović. On je ugodno čavrljao s popularnim vratarom dok ga je fotograf slikao. lako su fotografije u slučaju Šarović odnijele medijsku pobjedu, oni koji su pročitali tekst znaju da nije bio ništa lošiji od fotki. U POLETOVOM Hall of Fame on ima istaknuto mjesto. Danas je sudac u općinskom sudu u Zaprešiću.
PAVLOVIĆ SINIŠA, urednik, jedini čovjek koji je po svim kriterijima zasluživao da bude glavni i odgovorni urednik novine, ah to mu se nikada nije dalo. Padom Franičevićeve redakcije, navodno zbog pornografskog ispada u novogodišnjom broju, njegove su šanse da postane gliod bile svedene na minimum jer je bio najčvršći oslonac Franičeviću u redakciji. I bez obzira što je to, vjerojatno, najbolje uređivano društvo u povijesti lista (on mu je bio urednik) Pavlović nije mogao naprijed. Nešto i zbog vlastite sinjske tvrdoglavosti, a ponešto i zbog, ipak nelojalnog postupka Franičevića prema ostatku redakcije u doba njegova odlaska. No, povijest ponekad napišu i gubitnici. Za POLET, a i za naše novinstvo zasigurno je najveći gubitak njegov razočarani demonstrativni odlazak iz novina, zauvijek. Završio je studij prava i danas je pravnik u »Plivi«.
PAVLOVIĆ ZORAN aka ZOZO, ad direktor. Zozo je prv art-direktor POLETA. U počecima lista, on se grafički uobličavao u studiju za dizajn CDD-a koji je Zozo osnovao i vodio. Iz toga su studija izašli mnogi kasniji grafički urednici i ilustratori, a u njemu je neposrednu egzekuciju novine imao Dorogny.' Zozo je danas grafički urednik u izdavačkoj kud ''GZH''.
PEJČINOVlĆ RAFAEL reporter. Neki ljudi se toliko srode s onim što pišu do je ponekad dovoljno vidjeli naslov teksta pa da znate tko je desk urednik, ili da vidite kako je kadrirana fotka pa da prepoznate fotografa, a nekim je autorima suđeno da zauvijek ostanu uz jednu temu. lako je svima koji su radili i čitali PO LET bio poznat autor čim bi vidjeli da je posrijedi tema o maloljetničkoj delinkvenciji, socijalnoj bijedi napuštene djece i sve što se vrti oko toga - Rafael Pejćinović He was doing that, and he was doing it good . Do it again Rafael.
PEJUŠKOVIĆ NENAD, lay out, najniži Crnogorac na svijetu je još jedan Beograđann u POLETU. U doba najveće uredničke krize u listu, neposredno nakon Babuna i u nekoliko faza Simićeva rada, nosio je doslovce na vlastitim leđima cijeli tehnički pogon. Danas je tehnički urednik u ''Radničkim novinama''.
PERNAR JOSIP, direktor, trenutačno naj-omladinac. Od njega, naime, zavise i honorari.
PETROVIĆ ZORAN aka PIROĆANAC, reporter. Njegov doprinos POLETU mjerljiv je ekskluzivnošću reportaža iz Poljske i Nikaragve kad je u tim zemljama bilo najgušće. Piroćanac je u njima napravo seriju neponovljivih reportaža objavljenih u POLETU. Za POLET je vozan i njegov rad na pokušaju da se inaugurira tzv, Novinarska radionica, projekt u koji je uložio mnogo truda i znanja. Danas je reporter u magazinu START.
PEZO ZORAN, reporter, trećina terceta Vlaja, Gaja i Raja. Iako se pri kraju novinarske karijere više bavio promocijom vlastitoga projekta Vesele televizije, upravo je to i najplodniji i najzanimljiviji dio njegova angažmana u novini. Danas je filmski redatelj.
Nema komentara:
Objavi komentar